Hrvatska je zemlja s bogatom povješću. Zapravo, Hrvatska je onakva kakvu ju danas poznajemo radi svog smještaja u vremenu i prostoru. Od 7. stoljeća ona je bivala oblikovana raznim utjecajima, a oni su nam do dana današnjeg ostavili predivnu baštinu. Možemo se složiti da je ostavština srednjeg vijeka dragulj kulturne baštine Lijepe naše. DVORCI!

Isto tako se možemo složiti na temu najpoznatijih dvoraca u Hrvatskoj, ali kada na red dođe pitanje koliko je dvoraca… E tu je već lakše zapeti…

Krenimo zajedno u uzbudljivo putovanje vremenom i otkrijmo bezvremensku ostavštinu svojih predaka!!
Za početak ćemo se zadržati u Zagrebačkoj županiji, prstenu koji krasi hrvatsku metropolu. (Riječ “krasi” će zasigurno imati jači dojam na kraju ovoga teksta).

 Dvorac LukavecDvorac Lukavec

Smješten u turopoljskoj ravnici u istoimenom naselju, prvi puta se spominje 1256. g. kao «caput Lukavez», no točna godina kao ni mjesto izgradnje nisu poznati. Sagrađen prvi puta između 1474.-1479. g. radi obrane od Turaka kao srednjovjekovni drveni grad, tijekom svoje povijesti mijenjao je gospodare. Zidani grad kakav danas poznajemo podignut je u 18.st. Tlocrtno je zasnovan kao četverokutni kaštel s unutrašnjim dvorištem, u kojem se nižu arkade i s četiri prizmatične kule na uglovima. Iznad ulaza s baroknim portalom i grbom Plemenite opčine Turopoljske, izdiže se visoki toranj. Pod njim je bila kapela Sv. Lucije, te 70 puškarnica.


 Dvorac ErdödyDvorac Erdödy

Dvorac Erdödy u Jastrebarskom, najstarije zdanje u gradu smješten je u prekrasnom starom parku koji je hortikulturni spomenik. U prvotnoj funkciji bio je to dvorac tipa Wasserburg, nizinska tvrđava okružena vodenim opkopima koji su danas zasuti i ozelenjeni, ali vidljivi u obličju terena. Prema arhivskim podacima dvorac-kaštel sagradio je ban Matija Gereb u razdoblju od 1483. do 1489. godine. U prvoj polovici 16. stoljeća obitelj Erdödy dolazi u posjed jastrebarskoga vlastelinstva pa tako i dvorca te ga posjeduje sve do 1922. godine. Zgrada dvorca izvedena je kao četverokut koji je smješten na blagoj uzvisini i opkoljen jarcima, kao što su rađene utvrde nizinskog tipa. Krila su mu različite visine, a najviše krilo zatvaraju dvije preostale zaobljene kule. Unutrašnje dvorište krasi trijem s arkadama i barokni stupovi. Stari kaštel podigao je ban Matija Gereb krajem 15. stoljeća, a od početka 16. st. pa do 1922. dvorac je u posjedu obitelji Erdödy. Tijekom vremena više puta dograđivan, ovaj četverokutni dvor pojačan s dvije zaobljene kule bio je jedna od utvrda u vrijeme turskih osvajanja. Ploču lijevo od ulaza ugradio je 1592. godine ban Toma Erdody. Stjepan Erdödy, ljubitelj prirode i lova osnovao je u njemu Prirodoslovni muzej. Nakon toga kupio ga je veletrgovac Ehrman, a kad je on 1936. godine propao, općina ga je otkupila za dječji dom. U njemu je neko vrijeme bio smješten i Zavičajni muzej.
Dvorac je danas u derutnom stanju i nije moguće razgledati mu unutrašnjost, međutim uskoro mu slijedi potpuna obnova i ponovno će zasjati u novo-straom sjaju. Do tada ga možete razgledati samo izvana, dok šetate prekrasnim perivojem Erdödy.
U gradskom muzeju Jastrebarskog posebno mjesto zauzima zbirka vezana uz dvorac i povijest grofova Erdödy koju između ostalog čini i mala zbirka fotografija, lovačkih predmeta i trofeja grofa Stjepana Erdödya koji je bio strastven lovac i pionir fotografije u našem kraju.


Kompleks grkokatoličkog biskupskog dvorca – KrašićDvorac Krašić

Tri kilometra istočno od Krašića nalazi se Pribić, rodno mjesto kardinala Franje Kuharića. Župna crkva sv. Siksta, stara više od tisuću godina, najstarija je i najvrednija u kraju. U Strmcu Pribićkom (tri kilometra sjeverozapadno od Pribića) nalazi se barokni dvorac grkokatoličkih biskupa, s neobizantskom crkvicom sv. Marije podignutom na otočiću usred ribnjaka pred dvorcem. Proštenjarsku kapelu Majke Božje Dolske, u Dolu (četiri kilometra sjeverno od Krašića) podignuo je grof Petar Zrinski. Kapela je dograđena sredinom XVIII. stoljeća, a unutrašnjost je oslikana prizorima iz pučkog života.

 


Dvorac LužnicaDvorac Lužnica

Dvorac je Lužnica jednokatni, poput mnogih drugih u Hrvatskom Zagorju, a prema izvorima vjerojatno je nastao na položaju nekadašnjeg kaštela. Strukturalna je zasebnost toga dvorca iznimna, jer ističe se taj arhitektonski pothvat ugaonim kulama. Cilindričnog oblika, postavljene na vanjskim uglovima, te su kule zapravo barokna obrada renesansnog motiva. Dakle, naslijeđe su gradi teljske tradicije. No, njihova namijena nije obrambena, ne predstavljaju zahvat nalik utvrdi, niti nadzor ulaza, već su izravno namijenjene st anovanju, te su prije svega izraženi sastojak osebujne scenografije.
Zasebnost je dvorca u Lužnici uočljiva i u prisutnosti središnjih i kutnih istaka vanj skih pročelja. Taj rizalit ističe se upečatljivom veličinom potpuno u suglasju s ostalim elementima građe dvorca. Pritom je nužno razmotriti i razlike rizalita u odnosu sa cjelinom dvorca. Ako u većem dijelu prvog kata dvorca primjećujemo primjerene prozore pravokutnog oblika, prozori rizalita znatno su veći, sukladni sa samim istakom izduženijeg i profinjenog oblika, polukružnih gornjih završetaka. I dekoracija je tog dijela raskošnija, iako se i ostatak izvanjske građe dvorca odlikuje bogatstvom fasadne dekoracije. I upravo istaci pročelja svjedoče o nerazlučivoj prožetosti vanjskog i unutarnjeg dijela arhitektonske strukture, jer rizalit u vanjskom volumenu naznačuje strukturalnu važnost glavne dvorane prostorno otvorene i prema jugu, kao i prema sjevernoj, dvorišnoj strani.

Nakratko smo se zadržali u povijesti i već smo prošli 4 predivna dvorca. Zagrebačka županija ih krije još nekoliko i pozivamo te da ih otkriješ sam, više priča o navedenim dvorcima i još dvoraca otkrij u mobilnoj aplikaciji Vision One. Jedan od slogana aplikacije je Otkrij neotkriveno pa ne bi bilo u redu da ti sve odgovore damo ovako.
Osim dvoraca Zagrebačka županija skriva i brojne kurije, samostane, crkve i muzeje… Jeste li spremni upustiti se u pustolovinu? 🙂


Preuzmite Vision One mobilnu aplikaciju i pronađite “Zagrebačka županija” !

Budi turist u svojoj zemlji !

 


 

 

Podijeli na: